Luke 21

Pino kuembol ande nuŋe ndametiŋ Kuate tuna

(Markus 12.41-44)

1Yesus nu kusem wande suŋgo sinam taŋge mambilmba nane afu agaŋ ndende suŋgomba ŋak ndametiŋ Kuate tuku patikinaig le kaŋgerkina.

2Kile pino kuembol ande agaŋ ndende kugatok nuŋe ndametiŋ toea armba ndo kilmba pro patikina le nu kaŋgermba sakina: 3Ye siŋka satiŋgamŋgit. Pino kuembol te agaŋ ndende kugatok ta nu ndametiŋ fudiŋndo patikat ta nane ŋakmba tuku ndametiŋ liniŋgit. 4Ta ndaŋam? Nane ndametiŋ gudommba ŋak ta afu ndo patikaig le pino kuembol te nu agaŋ ndende kugatok nuŋe ndametiŋ ŋakmba panke suluwat. Nu nyamagaŋ piyawam tuku ande mata mine ndakate ŋgina.

Yesus nu kusem wande ŋayoŋgam tuku sakina

(Mateus 24.1-2; Markus 13.1-2)

5Nane afu kusem wande suŋgo tuku Yesus sanaig: Ai te. Nane ndame magenumbi wande pilnaig. Nane afu agaŋ magenu ndo Kuate tunaig le tambi wande mindepiyenaig ŋginaig le nu ndek sakina: 6Tane wande kaŋgerde te ait ande prowa le ndame ŋakmba muŋgu sailka mine nda. Afuŋge sambriniŋguwaig le ŋakmba kutusewamŋgaig ŋga saniŋgina.

Kilke tugu kugawam tuku pasa

(Mateus 24.3-44; Markus 13.3-37)

7Yesus nu taŋamba sakina le nane nu kusnanaig: Tum Taŋgo, ne kusem wande ŋayoŋgamŋgat ŋga sasiŋgat ta ginu mara prowamŋgat. Sine ame maŋau kaŋgermba wam ta mayok kambim patukate ŋga idusmba katesewamŋgig ŋginaig le 8nu ndek sakina: Tane riroŋ mayewap. Nane afu gudommba pro tane yabritiŋmba ye tuku nyu tumba sakamŋgaig: Ye Kuateŋge madiyina taŋgo. Ait kugawam tuku buk patukate ŋgamŋgaig. Tane nane dubi ndakap. 9Tane kame sugo maskenŋge mayok kuwaig le pasa ismba ko tane tugumŋge kame zigna ismba tane piriri ŋayomba wamdus fulil ndakap. Wam kame ta siŋka prowe likamŋgaig ta kugawam tuku ait ta kile.

10Kilke ande tiŋga kilke kise ndoŋ kame buwamŋgaik. Gabat ande nuŋe gageu kilmba gabat kise tuku gageu ndoŋ kame buwamŋgaig. 11Ma yimyam mbolŋge mumni sugo guba guaze saŋgrinu prowe likamŋgaig. Gau mbolŋge agaŋ sugo pasa ŋak kuru kuru ŋayowam tuku mayok kine likamŋgaig.

12Wam kame ta pro ndawaig le tane ye tuku mbal tukunu afuŋge tane bige tidiŋga piti tiŋmba tane kilmba kusem gabat tugumŋge kile-tidiŋga ko muliŋ kilmba wandekŋge patikamŋgaig. Nane tane kilmba nyu sugo ŋak mbal tugumŋge kile-tidiŋgamŋgaig. 13Ait ta mbolŋge tane ye tuku ŋga pasa mayenu saniŋgap le nane ye tuku nyu isamŋgaig. 14Tane wamdus te-mayewap. Piti ta prowa le sine ndaŋmba sakube o ŋga idus ndawap. 15Yeŋge tane tuku miŋge bul sermba kila tiŋgi le taŋgine ŋgueu mbal nane tane tuku pasa te-ibeŋmba lafuwam kumuŋ kuga.

16Taŋgine ina mam, tira kat taŋgine, ndare tuma, gulab kat taŋgine nane mata tane kilmba ŋgueu mbal tuku wai mbolŋge patikuwaig le tane afu bale faramŋgaig. 17Tane yiŋe mbal tukunu nane ŋakmba tane kasurtiŋgamŋgaig ta 18tane ŋgisike nda. 19Tane ye kusre ndayumba minmba abo tugu ŋak minamŋgaig.

20Kame mbalŋge Yerusalem te-ŋgamumba minwaig le kaŋgerka nu ŋayo siliwam tuku ait buk patukate ŋga idusap. 21Kaŋgerka Yudea mbal nane kua ka tabe poŋguwaig le nane Yerusalem sinamŋge minig mbal kua ka mayok kuwaig. Afu Yerusalem makembiŋge minig kua ka tumbraŋ suŋgo sinam kine ndakuwaig.

22Ait ta mbolŋge kuyar pasa une lafunu sakate ta ŋakmba kumunuŋgat. 23Pino fuŋgulok pino kiŋo dabro amo nyanu ŋak ose. Nane piti suŋgo kaŋgeramŋgaig. Sina manzer suŋgo ma te mbol prowa le Kuate tuku gubra kaŋgeramŋgaig. 24Afu bagimbi bale faramŋgaig. Afu ndaleka kilmba kilke yimyam mbol kine likamŋgaig. Kasomok mbalŋge Yerusalem tumba kupe-kupeka nu ŋayo silimba minwaig le ma ma nane tuku ait kugawamŋgat.

25Ŋgumneŋga agaŋ afu kitek ki tambun mbai mbolŋge mayok kine likamŋgaig. Yu mbalo sugo pasa ŋak fudu ŋayowaig le kilke mbol mbal wam pile paska kuru kuru suŋgo tamŋgaig. 26Samba tuku saŋgri ŋakmba pirpurka buru-burukuwaig le taŋgo nane wamdus fulilka ina o kile ame maŋau sine mbol prowamŋgat o ŋga naŋgine kuru kuru ta dubimba kume likamŋgaig.

27Wam kame ta mayok kuwaig le ye Ndindo Katesek Taŋgo ye saŋgri kilŋa suŋgo pasa ŋak gau sinamŋge prowi le nane kaŋgeryamŋgaig. 28Wam kame sakit ta tugu pilwaig le tane tandeka mambilmba minap. Tane muskil kile-tidiŋge tiŋgam tuku ait buk patukate ŋga idusap ŋgina.

Fik ail mbolŋge wam ande tumniŋgina

(Mateus 24.32-35; Markus 13.28-31)

29Kile Yesus nu yaba pasa ande saniŋgina: Tane fik ail, ail afu turmba kaŋgerkap. 30Nzude le tane kaŋgerka katesemba sakade. Ki ait patukate ŋgade. 31Taŋamba ndo wam kame sakit te prowaig le kaŋgerka Kuate nuŋe gageu kilmba kulatkam tuku ait patukate ta kila palmbimŋgaig. 32Ye siŋka satiŋgamŋgit. Ait te mbolŋge minig mbal kume ndakuwaig le wam kame ŋakmba ta prowamŋgaig. 33Kilke tugu samba tugu ŋgisinuŋgaig. Ye tuku pasa ande ŋgisike nda. Minmba minamŋgat.

34Taŋgine miroŋ kuraukap. Tane kuapi kikoŋnu nyumba kule kamenu nyumba ŋginŋganka minbekaig. Tane kilke te tuku agaŋ ndende suŋgomba tuku idus ndaniŋgap. Ait suŋgo ta tuiŋge mbo tate taŋaŋ tane tugum bitek prowikat. 35Ait ta kilke mbol mbal ŋakmba tugum pitik ndo prowamŋgat. 36Tane mara mara mambilmba yabaŋmba minap. Tane piti kame ta prowaig le saŋgri tiŋga minap sulumba ŋgumneŋga ye Ndindo Katesek Taŋgo ye am mbolŋge tiŋgam tuku Kuate yabaŋap ŋga saniŋgina.

37Ki ait mindek Yesus nu taŋamba kusem wande suŋgo sinamŋge wam pagu pasa niŋmba minanu. Furiranu le nu mayok ka kumba Olif tabe mbolŋge kinyanu. 38Taŋgo pino gudommba maratukuk tiŋga nu tuku pasa isam tuku kusem wande tugum prowe lika minanu.

Copyright information for SSD